Model 20.02.2018.

U odnosu na prošli tjedan nije bilo promjene u top 5 domaćih dionica. Promjene prosječnih cijena u odnosu na prošli tjedan su:

ATLN 0,0%
HUPZ -3,6%
LRHC +1,6%
PLAG -1,7%
TUHO -1,3%

Prosječna tjedna promjena je -1,0%.

Model 06.02.2018.

U odnosu na prošli tjedan nije bilo promjene u top 5 domaćih dionica. Promjene prosječnih cijena u odnosu na prošli tjedan su:

ATLN -3,3%
HUPZ +2,0%
LRHC -1,6%
PLAG -3,1%
TUHO -0,8%

Prosječna tjedna promjena je -1,4%.

Adris po odobrenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja treba objaviti ponudu za preuzimanje HUPZ-a. Ako ponuda bude uspješna, HUPZ će ispasti s liste.

Mit, kolektivna stvarnost i civilizacija (Harari: Sapiens)

Prije sto tisuća godina najmanje 6 ljudskih vrsta živjelo je na Zemlji. Danas je prisutna još samo jedna – Homo Sapiens. Kroz knjigu Sapiens Yuval Noah Harari pokušava dati odgovor na pitanje zašto se naša vrsta izdigla iz skromnih početaka i zavladala svijetom.

Yuval Noah Harari ima drugačiju viziju začetka ljudske civilizacije od Arthura Clarka i Stanleya Kubricka

Sapiens se u prapovijesti po utjecaju na okolinu nije izdvajao od drugih vrsta poput gorila, krijesnica ili slonova. Prije otprilike 70.000 godina to se promijenilo kad su ljudi razvili jezik i počeli surađivati u velikim grupama. Mravi i pčele također mogu surađivati u velikim grupama, ali oni to rade na vrlo krut način i samo sa srodnicima. Za razliku od njih, Sapiensi mogu iznimno fleksibilno surađivati s potpunim strancima. Osim što jezik omogućuje detaljno objašnjavanje događanja u okolini i laganu koordinaciju aktivnosti unutar grupe, jezik omogućuje i komunikaciju o stvarima koje se ne mogu osjetiti. Mnoge vrste znaju iskomunicirati: ”Pazi, dolazi lav!”, ali koliko znamo ni jedna vrsta ne zna reći: ”Ako pojedeš srce lava, dobit ćeš njegovu snagu.”

Hararijeva glavna tema u knjizi je da je za uspjeh Homo Sapiensa zaslužna naša sposobnost za stvaranje mitova koji nas ujedinjuju i stvaraju plodno tlo za međusobnu suradnju. Po Harariju, ljudi vjeruju u koncepte kao što su bogovi, države i novac ne zato što su realni, nego zato što nam zajednička vjera u njih omogućuje bolji život. Zajednički mitovi omogućuju održavanje socijalnog reda i suradnju među strancima bez obzira što postoje samo u zajedničkog mašti ili kolektivnoj stvarnosti. Ustav i zakoni su priručnici za međusobnu suradnju te su podložni stalnim promjenama u skladu s prevladavajućom kulturom1. Trenutni poredak je na snazi zato što se pokazalo da društvo tako uspješnije funkcionira, a ne zato što je ”ispravan” ili ”prirodan”.

Mitovima Sapiensi kreiraju vlastitu stvarnost. Ako određena skupina kolektivno odluči promijeniti mitove, ponašanje se može brzo promijeniti2. Nakon što je većinu povijesti u gotovo svim društvima bilo neprihvatljivo da u političkom životu žene imaju jednaka prava kao i muškarci, danas se to uzima zdravo za gotovo. Harari skreće pažnju na to da za nas ne postoji prirodan način života. Monogamija nije ništa prirodnija od poligamije, heteroseksualnost od homoseksualnosti, religioznost od ateizma. Po Harariju biologija omogućava, dok kultura bira što je ”ispravno” i taj izbor je podložan dramatičnim promjenama.

Postoje tri osnovne vrste mitova – ekonomski, politički i religiozni. Trgovci, osvajači i proroci su prvi nadišli usku genetičku podjelu između ”nas i naših” i ”njih i njihovih”. Dva katolika koja se nikad prije nisu srela mogu zajedno otići na križarski pohod zato jer su muslimani osvojili ”njihovu” svetu zemlju. Dva Amerikanca koja se nikad prije nisu srela i preci im potječu iz različitih naroda, spremni su riskirati svoje živote zato što vjeruju u ideju američke nacije.

U ekonomskoj sferi ljudi vjeruju u novac makar on ne predstavlja ništa konkretno3. Vrijednost novca za nas proizlazi iz toga da drugi ljudi vjeruju u njegovu vrijednosti i spremni su nam u zamjenu za njega dati konkretne stvari poput hrane, odjeće i sl. Što se više vjeruje u neki novac to se on više koristi4.  Dobar primjer mita i kolektivne stvarnosti u stvaranju su kriptovalute. Prije 15 godina nije postojala ni jedna kriptovaluta dok sad imaju tržišnu vrijednost od 300 mlrd. dolara. Kriptovalute se mogu smatrati najčišćom verzijom novca jer se u potpunosti temelje na dobrovoljnoj vjeri u njih5.

Uspjeh Homo Sapiensa je nevjerojatan, ali Harari vjeruje da nam se kao vrsti bliži kraj. Tehnologija će nam omogućiti da kroz manipulaciju genima ili kroz spajanje mozga s umjetnom inteligencijom pređemo na idući korak u evoluciji. Nova vrsta koja će stupiti na scenu je Homo Deus6.

  1. tako i ljudska prava nemaju uporište u biologiji, nego su relativno nova kreacija naše kolektivne mašte []
  2. pogotovo ako vrijeme mjerimo skalom biološke evolucije []
  3. neki idu toliko daleko da ga smatraju mjerilom vlastite uspješnosti i vrijednosti []
  4. u Hrvatskoj se dugo nije vjerovalo u vlastiti novac pa se kao mjerilo vrijednosti za sve značajnije transakcije koristila njemačka marka. Makar je povjerenje u kunu znatno poraslo, većina štednje se još uvijek drži u eurima i u eurima se izražavaju cijene stanova []
  5. vjera u tradicionalni novac temelji se na vjeri u snagu države koja ga izdaje i njenom zahtijevanju da se koristi kao sredstvo plaćanja []
  6. naziv njegove iduće knjige []

Kapitalizacija kriptovaluta i tehnička analiza Petera Brandta

Peter Brandt skrenuo je pozornost na to da su kriptovalute (gledano kroz njihovu ukupnu vrijednost) danas dovršile obrazac iz tehničke analize zvan ”glava i ramena”.

Po toj analizi, ukoliko kriptovalute od ove razine1 ne zabilježe i održe rast od barem 10%, slijedi im nastavak pada na znatno niže razine. Peter Brandt prognozira da bi Bitcoin u tom scenariju mogao pasti čak još oko 50%. Tu analizu treba uzeti sa zrnom soli jer tehnička analiza na nečemu što predstavlja zbroj pojedinih valuta i u što se ne može direktno uložiti nikad ne može biti precizna.

Bitcoin od samih početaka karakteriziraju ogromne varijacije u kretanju cijene. U Kratkoj povijesti Bitcoina stavio sam tablicu s najvećim padovima u zadnjih 5 godina. Pad koji je Bitcoin zabilježio od vrha u prosincu prošle godine iznosi 61% te bi bio tek na trećem mjestu u tablici. Da bi se trenutni pad probio na prvo mjesto Bitcoin bi s ove razine trebao pasti još 66%2. Čak i uz takav ogroman pad cijena Bitcoina bi još bila na 3 puta višoj razini nego prije 12 mjeseci. Ovo pišem ne zato jer mislim da će se to dogoditi, nego zbog davanja perspektive.

  1. Bitcoin 8600$, Etherium 900$, ukupna kapitalizacija kriptovaluta oko 410 mlrd. $ []
  2. na cijenu od oko 3.000 $ []

Model 30.01.2018.

U odnosu na prošli tjedan nije bilo promjene u top 5 domaćih dionica. Promjene prosječnih cijena u odnosu na prošli tjedan su:

ATLN 0%
HUPZ +0,6%
LRHC +4,4%
PLAG +2,7%
TUHO -0,5%

Prosječna tjedna promjena je +1,4%.

Model 23.01.2018.

U odnosu na prošli tjedan nije bilo promjene u top 5 domaćih dionica. Promjene prosječnih cijena u odnosu na prošli tjedan su:

ATLN +2,3%
HUPZ +3,6%
LRHC -2,1%
PLAG +4,0%
TUHO -1,3% (uključena isplata predujma dividende od 58 kn).

Prosječna tjedna promjena je +1,3%.

Model 16.01.2018.

U odnosu na prošli tjedan nije bilo promjene u top 5 domaćih dionica. Promjene prosječnih cijena u odnosu na prošli tjedan su:

ATLN -0,6%
HUPZ +1,6%
LRHC -2,7%
PLAG +0,3%
TUHO 0,0%

Prosječna tjedna promjena je -0,3%.

Fundamentalna vrijednost Bitcoina

Bitcoin, kao i ostale kriptovalute, dijeli jednu specijalnu osobinu s mrežama kao što su Facebook ili Twitter – što ih više ljudi koristi to su privlačniji za korištenje. Proces uspješnog usvajanja inovativne tehnologije obično prolazi kroz pet faza. U prvoj fazi inovatori, osobe koje najspremnije riskirati, usvajaju tehnologije čija je budućnost neizvjesna. U drugoj fazi priključuju se rani korisnici, osobe koje su izbirljive u vezi toga koju tehnologiju koriste i koje posjeduju napredno tehničko znanje. U trećoj fazi tehnologiju usvaja rana većina, osobe koje su spremne prihvatiti nove tehnologije prije prosječnog korisnika ako vide dovoljno dokaza da tehnologija funkcionira. Ranu većinu novoj tehnologiji najviše privlače priče o uspjehu i sve većoj raširenosti korištenja. Po mojoj procjeni usvajanje Bitcoin je sada u ovoj trećoj fazi. Kupuje ga veliki broj ljudi koji nisu zaljubljenici u tehnologiju, nego su ih privukle priče o brzoj zaradi na njemu. Sve veći broj korisnika privlači novi kapital i ulaganja u prateću infrastrukturu što olakšava daljnje širenje.1

Kriptovalute su sada u sličnoj fazi kao i Internet 1990-ih. Radi se o novoj tehnologiji čiji je puni potencijal još nepoznat, a tehnologija s puno potencijala ostavlja širok prostor za špekuliranje o budućoj vrijednosti. Na dioničkom tržištu u periodu od 1995. do 2000. zavladala je prava manija te je NASDAQ, indeks tehnoloških dionica, upeterostručio svoju vrijednost. U SAD-u je trgovanje na dnevnoj bazi postalo iznimno popularno te je dio ljudi čak davao otkaz na svom redovnom poslu da bi se posvetio zarađivanju na tehnološkim dionicama. Rast pojedinih dionica za više od 1000% u godini dana omogućavao je ogromne zarade u kratkom vremenu. Kako u kapitalizmu velika potražnja proizvodi novu ponudu, počeo se osnivati veliki broj poduzeća koja su svoje poslovne planove temeljila na Internetu. Među njima su bila i brojna poduzeća bez dobiti i s vrlo malim prihodima koja bi prikupljala milijune dolara od investitora i onda izlazila na burzu da prodaju dionice široj javnosti. Uvodili su se pokazatelji kao ”broj očiju koji pročita web stranicu” da bi se opravdale velike vrijednosti poduzeća koja su po tradicionalnim fundamentalnim pokazateljima bila bezvrijedna. Kad je manija došla kraju, cijene svih tehnoloških dionica su značajno pale. Bezvrijedne su propale, dok su čak i one koje je čekala vrlo svijetla budućnost (npr. Amazon, Ebay, Priceline) doživjele ogroman pad cijene u tom periodu.

Kretanje cijene Amazona, Ebaya i Pricelinea u zadnjih 20 godina (izvor: Yahoo Finance)

Danas na tržištu kriptovaluta vlada slična manija i pitanje je dokle će još trajati. Pridaju se velike vrijednosti nekim kriptovalutama koje nemaju fundamentalno pokriće u tehnologiji i budućem tržištu. Bitcoin je već imao više padova koji se mogu usporediti s krahom tehnoloških dionica i pri ulaganju u kriptovalute uvijek treba imati na umu da idući veliki pad može započeti već sutra. NASDAQ je na vrhuncu dioničkog tržišta 2000. godine obuhvaćao 4.715 poduzeća s ukupnom vrijednošću od 6.600 milijardi dolara. Početkom 2018. NASDAQ obuhvaća 2.931 poduzeće s ukupnom vrijednošću od 12.900 milijardi dolara. NASDAQ danas obuhvaća manje poduzeća, ali ona imaju znatno veću prosječnu vrijednost nego što su imala na vrhuncu tržišta 2000. godine. Moguće je da će i tržište kriptovaluta slijediti sličan put – neke kriptovalute će prestati postojati, ali one koje opstanu će vrijediti znatno više.

Makar je gledajući iz današnje pozicije utjecaj Interneta na ekonomiju neosporan2, 1990-ih bilo je dosta skeptika u vezi njegovog potencijala. Npr. Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, prognozirao je 1998. da će:

”rast Interneta dramatično usporiti, pošto će mana u Metcalfovom zakonu – koji kaže da je broj potencijalni veza u mreži proporcionalan kvadratu broja sudionika u mreži – postati očita: većina ljudi nema potrebu za čestom komunikacijom! Do 2005. godine postat će jasno da utjecaj Interneta na ekonomiju nije veći od utjecaja faks uređaja.”

Kriptovalutama se danas na sličan način osporava vrijednost i budućnost. To je pozitivno jer ukazuje da su još u ranoj fazi usvajanja inovacije. Osim što netočnost Krugmanove izjave podupire napisano o prognoziranju i stručnjacima u medijima, zanimljiva je i jer spominje Metcalfov zakon. Po njemu vrijednost mreže ovisi o broju korisnika koje ima te je tako moguće izračunati njenu fundamentalnu vrijednost3. Tako vrijednost Facebooka nije u njegovoj tehnologiji ili opremi, nego u veličini mreže ljudi koji ga koriste. Po Metcalfovom zakonu vrijednost Bitcoina bi u ovom trenutku trebala biti oko 7.000 $.

S obzirom da je trenutna tržišna cijena Bitcoina oko 14.000 $ proizlazi da je precijenjen za 100%. Nažalost Metcalfov zakon ne može se koristiti za ostvarivanje lake zarade na Bitcoinu na način da se Bitcoin proda kad je precijenjen i kupi kad je podcijenjen. Metcalfov zakon daje statičku vrijednost koja ne uzima u obzir dodatnu vrijednost koja će nastati nastavkom trenda rasta broja korisnika. Kad je Bitcoin prvi put postao precijenjen za 100% početkom 2013. godine cijena mu je bila 51$4. Dvije vrijednosti su se izjednačile tek sredinom 2015. kad je Bitcoin vrijedio 257$. Bez obzira na precijenjenost od 100% Bitcoin je početkom 2013. bio odlično ulaganje jer je broj njegovih korisnika, a time i vrijednost njegove mreže, nastavio rasti eksponencijalno.

Zato se ne može reći da zbog trenutne precijenjenosti Bitcoin sada treba prodati. Ako se Bitcoinova mreža nastavi razvijati u skladu s prosjekom ostvarenim prošle godine, na kraju 2018. Bitcoinova vrijednost po Metcalfovom zakonu bit će 38.500$. Slično kao i u prethodnoj situaciji kad je statički gledano Bitcoin bio precijenjen za 100% i sad se može pokazati kao odlično ulaganje ako se njegova mreža korisnika nastavi razvijati dosadašnjim ritmom.

Pri svemu ovome treba voditi računa da je moguće da neka druga kriptovaluta zamijeni Bitcoin isto kao što je danas sveprisutni Facebook zamijenio Myspace koji je prije toga zamijenio Friendster. Vrijednost mreže ovisi o broju korisnika. Znak da je dugoročna vrijednost Bitcoina ugrožena bit će značajno usporavanje dodavanja novih korisnika prije nego što ga je počela usvajati kasna većina.

  1. U zadnje dvije faze tehnologiju usvaja kasna većina i kasni korisnici. Kasna većina ima urođeno nepovjerenje prema novome i prihvaća novu tehnologiju tek kad je usvoji većina društva. Kasni korisnici počinju koristiti novu tehnologiju tek kad nemaju drugog izbora. []
  2. 7 od 10 najvećih poduzeća po tržišnoj vrijednosti svoje poslovanje bazira na Internetu – Alibaba, Amazon, Apple, Google, Facebook, Microsoft i Tencent []
  3. detaljno objašnjenje dostupno je ovdje []
  4. vrijednost po Metcalfovom zakonu tada je bila 25$ []

Model 09.01.2018.

U odnosu na prošli tjedan nije bilo promjene u top 5 domaćih dionica. Promjene prosječnih cijena u odnosu na prošli tjedan su:

  • ATLN +1,7%
  • HUPZ -1,3%
  • LRHC +3,3%
  • PLAG +1,1%
  • TUHO 0,0%

Prosječna tjedna promjena je +1,0%.