Turistička poduzeća su u zlatnom razdoblju imala tri velika poticaja za uspješan rast:

1. jeftinu radnu snagu u velikim količinama;
2. padajuće kamatne stope i lako dostupne kredite za investicije;
3. rastuću potražnju izazvanu gospodarskim rastom na emitivnim tržištima i nestabilnošću na konkurentskim tržištima.¹

Ove godine postalo je očito da se prvi poticaj se pretvorio u prepreku. U zadnje vrijeme bilo je nekoliko vijesti o rastu troška plaća u Hrvatskoj i nedostatku radne snage. Taj trend je dodatno izražen u turističkom sektoru. Nedavno je Plava laguna najavila da će u 2019. godini povećati plaće za gotovo 9% i to nakon što su ih već solidno povećali u 2018. Graf u nastavku pokazuje razliku u kretanju stopa rasta troškova osoblja i EBITDA-e uvećane za troškove osoblja² od 2012 godine.

Troškovi rada su u 2017. počeli rasti brže od EBITDA-e³, što je dodatno došlo do izražaja 2018. te se po najavama može očekivati da će se slična situacija ponoviti i iduće godine. Dok su ranijim godinama turistička poduzeća bila u prilici zadržavati sve veći dio kolača za vlasnike kapitala, sad se taj trend zaustavio i počinje se kretati u drugome smjeru.

Postoji dodatni trošak osoblja koji nije direktno vidljiv u financijskim izvještajima te ga nisam uključio u gornje izračune. Radi se investicijama u smještajne kapacitete za radnike. Hotelske kuće prisiljene su sve više ulagati u smještaj za radnike. Tako je Valamar u zadnje dvije godine uložio oko 60 mil. kn u smještaj za radnike, dok je Plava laguna samo u 2018. uložila oko 50 mil. kn. Oboje su za iduću godinu najavili nastavak značajnih ulaganja u ovaj segment.⁴. Ove investicije su u biti trošak radne snage te bi ispravan pristup bio ne dodavati amortizaciju na objekte za radnike natrag u EBITDA-u.

Plava laguna je do sada bila najtransparentija u objavama pa ću na njenom primjeru procijeniti utjecaj troška osoblja na rezultate za iduću godinu. Sa sindikatima su dogovorili povećanje neto primanja za 8,85%. To bi trebalo rezultirati s oko 22 mil. kn većim troškovima, odnosno EBITDA-om manjom za oko 5%. Uz zadržavanje postojeće cijene to će podići EV/EBITDA s 9 na 9,4, odnosno cijena bi trebala pasti za oko 5% da bi se EV/EBITDA zadržala na postojećoj razini.⁵. U nastavku je tablica osjetljivosti na troškove radne snage za sve glavne turiste.

Osjetljivost sam izračunao tako sam troškove osoblja podijelio sa EBITDA-om i pomnožio sa polugom koja se koristi⁶  Na rast troškova radnika najosjetljiviji su Arena i Valamar, dok je Turisthotel najmanje osjetljiviji. Faktor osjetljivosti od 1,15 za Arenu znači da ako im se trošak radne snage poveća za 1%, da bi cijena dionice trebala pasti za 1,15% da bi Arena zadržala isti EV/EBITDA omjer.⁷

U iduću sezonu turistička poduzeća ulaze s izazovom rastućih troškova i nedostatka radnika. Samo da bi financijski ostali gdje su bili u 2018. trebat će racionalizirati ostale troškove i/ili povećati prihode, tako da će im ova godina biti vrlo zahtjevna.

Od spomenutih dionica posjedujem TUHO. Ovo nije savjet za kupnju ili prodaju dionica.

1. Neredi i štrajkovi u Grčkoj, teroristički napadi u Sjevernoj Africi i Turskoj. [↩]
2. Ako je u odnosu na godinu prije EBITDATO porasla 5% i trošak osoblja 3% vrijednost na grafu je -2%. Trošak osoblja sam dodao natrag u EBITDA-u zbog eliminacije utjecaja njegovog kretanja prije usporedbe. [↩]
3. Odnosno razlike pozitivnih i ostalih negativnih komponenti EBITDA-e. [↩]
4. Nedavno im se pridružila i Liburnia koja je u svom poslovnom planu prvi put naznačila da vrši ulaganja u smještaj za sezonce i to u iznosu od 12 mil. kn. [↩]
5. Plavoj laguni tržišna kapitalizacija čini oko 90% vrijednosti EV-a pa se utjecaj manje EBITDA-e prenosi na nju uz mali multiplikator. Kod Valamara tržišna kapitalizacija čini oko 70% vrijednosti EV-a pa bi se za kompenzaciju promjene EBITDA-e za 5%  kapitalizacija trebala promijeniti za oko 7%. To je dobro kad EBITDA raste, ali loše kad EBITDA pada [↩]
6. Polugu sam izračunao kao EV podijeljenu s kapitalizacijom. Poluga iznosi 1 ako nema neto duga. [↩]
7. Na primjeru Plave lagune smo već vidjeli da skok troškova osoblja od 8,85% implicira pad cijene dionice za oko 5%, odnosno da ima faktor osjetljivosti od 0,58. [↩]