Kratka povijest Bitcoina

Bitcoin, prva digitalna valuta, nastao je kao odgovor na financijsku krizu 2008. godine i želje grupe informatičkih stručnjaka da stvore novac koji neće biti pod nečijom direktnom kontrolom. Bitcoin je postao popularan jer je riješio problem sigurnog prebacivanja novca između stranaca na Internetu bez oslanjanja na posrednika poput banke. Za prebacivanje novca dovoljno je primatelju poslati poruku s šifrom u obliku niza brojeva. Transakcija se može obaviti anonimno bez da pošiljatelj zna pravi identitet primatelja i obrnuto. Kod tradicionalnih transakcija preko Interneta posrednik (izdavatelj kreditne kartice, PayPal, banka) uvijek zna tko prima i šalje novac. Zbog toga se u svom početku Bitcoin često koristio za ilegalne transakcije.

Integritet sistema svake kriptovalute osiguravaju njezini ”rudari”, kompjuteri koji odobravaju svaku transakciju i zauzvrat ubiru naknadu. Bilo tko se sa svojim kompjuterom može uključiti u taj sistem, makar su najveće kriptovalute sad već dosegle nivo gdje je rudarenje isplativo samo sa specijaliziranim kompjuterima i dostupnom jeftinom električnom energijom1. Moderni novac (dolare, eure, kune…) kontroliraju središnje banke i on zbog inflacije stalno gubi na vrijednost. Tako je od svog uvođenja prije 15 godina euro izgubio 22% svoje kupovne moći, dok je dolar ostao bez 27% vrijednosti2. To se događa jer središnje banke vjeruju da mogu lakše kontrolirati ekonomske cikluse stalno uvodeći novi novac u financijski sistem.

Bitcoinu je, kao i većini ostalih kriptovaluta, unaprijed ograničen potencijalni broj novčanih jedinica koje mogu biti izdane. Tako je pri njegovom stvaranju određeno da će moći imati najviše 21 milijun jedinica. U 8 godina od stvaranja prvog Bitcoina izdano ih je oko 17,5 milijuna, dok se procjenjuje da će se ostatak od 3,5 milijuna izdati u idućih 20-ak godina. Brzina izdavanja novih Bitcoina sada je znatno manja nego na početku jer je programiran tako da protekom vremena rudarenje novih jedinca postaje sve teže. S obzirom da potražnja za Bitcoinom znatno nadmašuje broj novoizdanih jedinica, cijena mu je zabilježila ogroman rast od njegovog stvaranja.

Potražnja za Bitcoinom temelji se na njegovoj trenutnoj korisnosti kao sredstva za plaćanje i čuvanja vrijednosti te vjere koliko će se koristiti u budućnosti. Trenutno mu na cijenu puno više utječe vjera koliko će se koristiti u budućnosti. Većinu ljudi zanima zato što mu cijena brzo raste te ga kupuju bez dubljeg razumijevanja njegove vrijednosti. Zbog toga kretanje cijene Bitcoina karakteriziraju velike oscilacije.

Unatoč ovolikim padovima Bitcoin je u zadnjih 5 godina doživio nezapamćeni rast, uvećavajući svoju cijenu s 13$ na 13.000$. Da bi ostvario takvo povećanje vrijednosti rastao je u prosjeku 300% godišnje. Kao što se vidi iz tablice taj rast nije bio ravnomjerno raspoređen. Tako je od kraja 2013. do početka 2015. godine izgubio 85% vrijednosti. Taj pad ga nije uspio uništiti i nakon toga krenuo je s trenutnim nezapamćenim rastom. U slučaju Bitcoina potvrdila se Nietzscheova izreka: ”Što te ne uništi, učini te jačim.

  1. potrebno je napraviti veliki broj izračuna što zahtjeva jake kompjutere koji troše puno struje []
  2. u zadnjih 50 godina kupovna moć dolara smanjila se za 86%, odnosno za ono za što se 1967. godine trebalo izdvojiti 100$ danas treba izdvojiti 730$ []

Model 19.12.2017.

U odnosu na prošli tjedan nije bilo promjene u top 5 domaćih dionica. Promjene prosječne cijene u odnosu na prošli tjedan su:

  • ATLN -0,2%
  • HUPZ +3,7%
  • LRHC +4,0%
  • PLAG +0,2%
  • TUHO 0,0%

Prosječna tjedna promjena je +1,5%.

Umjetnost i znanost predviđanja

Prije nekoliko godina prestao sam pratiti razne kolumne i komentare trenutnih događaja. Glavni razlog tome bilo je pisanje Philipa Tetlocka koji je kroz proučavanje stručnjaka u raznim poljima, od novinara do profesora, došao do zaključka da su njihove sposobnosti predviđanja budućih događaja gotovo nepostojeće. Pogotovo iznenađujuće bilo je otkriće da je broj pojavljivanja u medijima bio negativno povezan s točnošću predviđanja. Što je netko imao više citata u novinama ili pojavljivanja na televiziji to su njegova predviđanja bila netočnija. Javnost ima želju biti informirana, ali nema objektivno mjerilo pomoću kojeg može utvrditi u kojoj mjeri su im servirane objektivne i kvalitetne informacije. Umjesto toga ljudi se oslanjaju na dojam i stupanj uvjerenja s kojim netko iznosi svoja predviđanja. Nažalost dojam je subjektivan i puno više ovisi o nečijim prodajnim vještinama nego o stvarnom znanju. Zato ljudi dobivaju predviđanja koja su, po Tetlockovim riječima, slične kvalitete kao i majmuna koji baca pikado strelicu na popis potencijalnih alternativa.

U svom originalnom radu Tetlock je pronašao mali segment ljudi koji su stalno bili bolji od prosjeka u izradi predviđanja. Glavne zajedničke osobine bile su im spremnost na promjenu mišljenja i ne imanje čvrste ideologije za tumačenje svijeta. Kad je 2006. godine američka vlada povodom neuspjeha u predviđanju napada na Svjetski trgovinski centar i pogrešnog predviđanja da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje, pokrenula projekt za poboljšanje sposobnosti tajnih službi u izradi predviđanja, Tetlock je oformio grupu ljudi s takvim osobinama. Pokazalo se da je Tetlockova grupa na temelju javno dostupnih informacije izradila predviđanja koja su bila točnija za 30% od onih koje je izradila CIA koristeći tajne informacije.

Svoj novi rad Tetlock je predstavio u knjizi Superforecasting: The Art and Science of Prediction. Najkorisniji dio knjige nalazi se na kraju u obliku dodatka s koracima koje se može pratiti da bi se poboljšala sposobnost predviđanja. Recept je sljedeći:

  • podijelite teška pitanja na više grupa potpitanja1
  • započnite s ptičjom perspektivom2 te zatim prilagođavajte viđenje detaljnijim informacijama i prosudbama
  • često osvježavajte predviđanje na temelju novih činjenica
  • pokušajte pronaći suprotstavljene struje koje djeluju na predmet pitanja i uzmite u obzir što više perspektiva
  • priznajte greške i tražite razloge za njih
  • surađujte s drugima te pri tome vodite računa da vaš tim bude sastavljen od ljudi različitih iskustava i razmišljanja
  • vježbajte i eksperimentirajte s izradom predviđanja

Za postati dobar prognozer ne treba se biti super inteligentan, nego je prije svega potrebna fleksibilnost u razmišljanju i spremnost na sagledavanje pitanja iz što više perspektiva. Intelektualna rigidnost je veliki minus te je najbolje ostaviti emocije i ideološke stavove sa strane.

  1. npr. pitanje ”Koliko se novih automobila proda svake godine u Hrvatskoj-u?” može se rastaviti na više potpitanja prije davanja konačnog odgovora. Prvo ”Koliko Hrvatska ima stanovnika?” – znamo oko 4 milijuna. Zatim možemo postaviti pitanje ”Koliki postotak ljudi posjeduje auto?” – djeca ne posjeduju automobile, kao ni dio odraslih ljudi. Po osobnom iskustvu znamo da se u kućanstvu najčešće posjeduje 1 automobil. Na temelju toga možemo dati procjenu da 30% stanovnika posjeduje auto, odnosno 1,2 milijun. ”Svako koliko se kupuje novi automobil?” – recimo da se novi automobil može voziti 20 godina prije nego što je za otpis. To znači da bi oko 5% (1/20) voznog parka trebalo obnavljati svake godine, što na 1,2 milijun stanovnika za koje smo procijenili da posjeduju automobil daje 60 tisuća novih automobila. Google kaže da se u 2016. u Hrvatskoj prodalo 44 tisuće automobila, što je za 27% manje od procjene. S obzirom da smo krenuli od nule, procjena nije loša i trebala bi biti bolja od pogađanja naslijepo iz prve. []
  2. npr. za predviđanje vjerojatnosti rata u Koreji iduće godine dobro je u analizi ne započeti s trenutnom geopolitičkom situacijom, nego prvo pogledati koliko često se ratovalo na Korejskom poluotoku – od dobivanja neovisnosti prije 71 godinu Sjeverna i Južna Koreja vodile su 1 rat što daje osnovnu vjerojatnost rata u idućoj godinu od 1,4% []

Kriptovalute za početnike (2)

Nakon što ste napravili korisnički račun na Coinbaseu i kupili svoju prvu kritpovalutu predlažem vam da napravite i idući korak i logirate se na stranicu Gdax. Radi se o Coinbaseovoj stranici za naprednije korisnike koja zapravo nije puno zahtjevnija za korištenje, a nudi puno više. Najznačajnije je da su naknade znatno niže. Kod Coinbasea naknada za kupnju/prodaju je 1,49% dok je kod Gdaxa 0,25%. Ako planirate napraviti više kupnji/prodaja ušteda je značajna jer nakon samo 8 transakcija preko Gdaxa imat ćete 10,3% više eura na računu nego što bi imali kod bi iste transkacije napravili preko Coinbasea. Dodatni bonus je što Gdax omogućava direktno trgovanje između kriptovaluta. Tako se ne mora kao kod Coinbasea prvo prodati BTC za EUR pa tek onda kupiti LTC ili ETH, nego se može direktno zamijeniti BTC za njih. Na taj način se preskoči plaćanje jedne provizije.

Postupak za registraciju je kratak. Logirate se s istim korisničkim podacima kao i na stranici Coinbasea. Zatim dodate još jedan dokument za verifikaciju identiteta (vozačku ili putovnicu) i slikate se da potvrdite da za zaista vi otvarate račun. Postupak trebate napravite na računalu s kamerom ili preko mobitela jer svoju sliku ne možete prikačiti kao privitak, nego mora biti napravljena uživo kamerom spojenom s internetom.

Nakon što ste napravili račun prebacite sve kriptovalute i eure s Coinbasea kod Gdaxa. To ćete napravti tako da se logirate na vaš Coinbase račun, kliknete na Accounts i onda na svakom Walletu gdje imate stanje odaberete opciju Send to Gdax. Prebacivanje će se izvršiti bez naplate provizije s obzirom da se radi unutar iste kuće.

Postoji jedan lijepi ”trik” kod Gdaxa, a to je da transakcije kriptovalutama možete obaviti čak i uz 0% naknade. Sve što trebate napraviti je da odaberete ”limit” vrstu naloga te da pri kupnji postavite cijenu ispod prve prodaje (u situaciji na slici to bi bilo pod cijeni 14399,99 ili nižoj), a pri prodaji postavite cijenu poviše prve kupnje (u situaciji na slici to bi bilo pod cijeni 14400,00 ili višoj).

Rizik kojem se kod ”limit” vrste naloga izlažete u odnosu na ”market” vrstu naloga je da se vaša kupnja ili prodaja možda neće izvršiti. U slučajevima kad cijena upravo ne raste ili pada značajno taj rizik je mali, ali ipak postoji. Sami trebate procijeniti da li vam se izbjegavanje 0,25% naknade u tom trenutku isplati ili ne. Ja uvijek koristim ”limit” vrstu naloga kad pokušavam zaraditi na kretanju kriptovalute unutar određenog raspona, dok kad vjerujem da predstoji neki značajni rast ili pad cijene koristim ”market” nalog. Obje vrste naloga znatno su povoljnije nego trgovanje putem Coinbasea, zato i preporučujem da otvorite ovaj ”napredni” račun kod Gdaxa.

Model 12.12.2017.

U odnosu na prošli tjedan nije bilo promjene u top 5 dionica. Promjene prosječne cijene u odnosu na prošli tjedan su:

ATLN 0,0%
HUPZ -3,7%
LRHC -0,5%
PLAG -0,2%
TUHO 0,0%

Prosječna tjedna promjena je -0,9%.

Kriptovalute za početnike (1)

Portali i novine su počeli biti puni naslova zaradama na Bitcoinu i ostalim kriptovalutama. Cilj ovog komentar nije poziv na kupnju nego edukacija. Investiranje u njih je vrlo rizično i u prošlosti su imale padove i od 80%. Unatoč tome u protekloj godini ostvarile su ogroman rast. Osobno već neko vrijeme eksperimentiram s ulaganjem u kriptovalue s prvenstvenim ciljem da naučim što su one i kako se njihovo tržište ponaša. Ako ste kao i ja znatiželji možete otvoriti račun kod Coinbasea. Ima više raznih burzi na kojima se trguje s kriptovalutama, ali Coinbase je najjednostavniji za početnike i na glasu je kao najsigurniji jer se iza njih nalaze poznati ulagači iz Silicijske doline kojima je ovo veliki projekt. Coinbase nije samo burza nego i mjesto gdje možete kriptovalute držati pohranjene.

Za registraciju samo unesite osnovne podatke i odaberite lozinku. Nakon toga dobit ćete e-mail s linkom kojim potvrđujete da ste unijeli ispravnu e-mail adresu. Za nastavak ćete trebati potvrditi svoj identitet na način da slikate svoju osobnu iskaznicu (potrebno ju je slikati s obje strane). Ovaj dio postupka meni je bilo najjednostavnije obaviti preko mobitela. Nakon što vam se potvrdi identitet još samo trebate prebaciti novac da bi mogli kupiti svoju prvu kriptovalutu.

Pod menijem Payment Methods možete odabrati jednu od dvije metode za plaćanje – prebacivanje Eura s vašeg deviznog računa ili kupnja preko kartice. Ja sam odabrao prebacivanje s računa jer mi je draže ostavljati podatke sa svoje kartice na što manje mjesta na internetu, ali drugi način je jednostavniji i s njime odmah možete krenuti u trgovanje kriptovalutama. U slučaju da odaberete opciju plaćanja putem deviznog računa trebat ćete putem internet bankarstva ili poslovnice vaše banke poslati doznaku na eurski račun Coinbasea.

Preko Coinbasea mogu se kupiti tri kriptovalute Bitcoin, Ethereum i Litecoin. Bitcoin je najtrgovanija i najstarija kriptovaluta. Razvijen je kao odgovor na financijsku krizu 2008. godine. Tada je grupa informatičkih stručnjaka razvila koncept decentraliziranog digitalnog novca – novca koji neće biti pod kontrolom banka, nego svojih korisnika. Bolji naziv bio bi mu digitalno zlato jer se trenutno vrlo malo koristi kao sredstvo plaćanja, a znatno više kao sredstvo za špekuliranje i držanje viška novca.

Ideja iza Ethereuma je da se stvori platforma za ”pametan” novac. Umjesto da se kao pri provođenju obične uplate samo odredi primatelj, Ethereum omogućava da se odredi pod kojim uvjetima će se uplata napraviti (npr. roditelji mogu odrediti da se s njihovog računa automatski prebaci novac na račun njihove kćerke studentice ako joj račun ode u minus).

Litecoin je kriptovaluta koja je bolje prilagođena jednostavnom provođenju plaćanja nego Bitcoin. Kupnje i prodaje koje se obavljaju njime brže se obrađuju. Zato je pogodniji za male transakcije (npr. kupnja šalice kave), dok je za velike (npr. kupnja automobila) pogodniji Bitcoin jer nudi veću razinu sigurnost.

Svaka od ove tri kriptovalute ima svoje zagovornike. Trenutno je najvrijedniji Bitcoin s ukupnom tržišnom vrijednošću od 250 milijardi dolara, zatim Ethereum s vrijednošću od 40 milijardi dolara i Litecoin s vrijednošću od 5 milijardi dolara.

U slučaju da vam treba dodatno pojašnjenje nekog koraka prilikom otvaranja računa slobodno me pitajte u komentarima.

Model

Za zadržavanje objektivnosti pri odabiru dionica razvio sam model u R programu. R je program za statističku obradu podataka. Podaci koje koristim su fundamentalni i tehnički. Fundamentalni pokazatelji su kreirani na temelju podataka iz financijskih izvještaja iz zadnjih desetak godina, a tehnički iz podataka koje osigurava ZSE (najviša cijena, najniža, početna, zadnja, prosječna i volumen trgovanja).
Svakog utorka planiram objavljivati top 5 prognoza svog modela za idući tjedan i ostvarene rezultate za prošli. Ovo ću raditi radi objektivnosti praćenja. Model je u testnoj fazi i njegovi rezulati ne predstavlja preporuku za investiranje.