Kratka povijest Bitcoina

Bitcoin, prva digitalna valuta, nastao je kao odgovor na financijsku krizu 2008. godine i želje grupe informatičkih stručnjaka da stvore novac koji neće biti pod nečijom direktnom kontrolom. Bitcoin je postao popularan jer je riješio problem sigurnog prebacivanja novca između stranaca na Internetu bez oslanjanja na posrednika poput banke. Za prebacivanje novca dovoljno je primatelju poslati poruku s šifrom u obliku niza brojeva. Transakcija se može obaviti anonimno bez da pošiljatelj zna pravi identitet primatelja i obrnuto. Kod tradicionalnih transakcija preko Interneta posrednik (izdavatelj kreditne kartice, PayPal, banka) uvijek zna tko prima i šalje novac. Zbog toga se u svom početku Bitcoin često koristio za ilegalne transakcije.

Integritet sistema svake kriptovalute osiguravaju njezini ”rudari”, kompjuteri koji odobravaju svaku transakciju i zauzvrat ubiru naknadu. Bilo tko se sa svojim kompjuterom može uključiti u taj sistem, makar su najveće kriptovalute sad već dosegle nivo gdje je rudarenje isplativo samo sa specijaliziranim kompjuterima i dostupnom jeftinom električnom energijom1. Moderni novac (dolare, eure, kune…) kontroliraju središnje banke i on zbog inflacije stalno gubi na vrijednost. Tako je od svog uvođenja prije 15 godina euro izgubio 22% svoje kupovne moći, dok je dolar ostao bez 27% vrijednosti2. To se događa jer središnje banke vjeruju da mogu lakše kontrolirati ekonomske cikluse stalno uvodeći novi novac u financijski sistem.

Bitcoinu je, kao i većini ostalih kriptovaluta, unaprijed ograničen potencijalni broj novčanih jedinica koje mogu biti izdane. Tako je pri njegovom stvaranju određeno da će moći imati najviše 21 milijun jedinica. U 8 godina od stvaranja prvog Bitcoina izdano ih je oko 17,5 milijuna, dok se procjenjuje da će se ostatak od 3,5 milijuna izdati u idućih 20-ak godina. Brzina izdavanja novih Bitcoina sada je znatno manja nego na početku jer je programiran tako da protekom vremena rudarenje novih jedinca postaje sve teže. S obzirom da potražnja za Bitcoinom znatno nadmašuje broj novoizdanih jedinica, cijena mu je zabilježila ogroman rast od njegovog stvaranja.

Potražnja za Bitcoinom temelji se na njegovoj trenutnoj korisnosti kao sredstva za plaćanje i čuvanja vrijednosti te vjere koliko će se koristiti u budućnosti. Trenutno mu na cijenu puno više utječe vjera koliko će se koristiti u budućnosti. Većinu ljudi zanima zato što mu cijena brzo raste te ga kupuju bez dubljeg razumijevanja njegove vrijednosti. Zbog toga kretanje cijene Bitcoina karakteriziraju velike oscilacije.

Unatoč ovolikim padovima Bitcoin je u zadnjih 5 godina doživio nezapamćeni rast, uvećavajući svoju cijenu s 13$ na 13.000$. Da bi ostvario takvo povećanje vrijednosti rastao je u prosjeku 300% godišnje. Kao što se vidi iz tablice taj rast nije bio ravnomjerno raspoređen. Tako je od kraja 2013. do početka 2015. godine izgubio 85% vrijednosti. Taj pad ga nije uspio uništiti i nakon toga krenuo je s trenutnim nezapamćenim rastom. U slučaju Bitcoina potvrdila se Nietzscheova izreka: ”Što te ne uništi, učini te jačim.

  1. potrebno je napraviti veliki broj izračuna što zahtjeva jake kompjutere koji troše puno struje []
  2. u zadnjih 50 godina kupovna moć dolara smanjila se za 86%, odnosno za ono za što se 1967. godine trebalo izdvojiti 100$ danas treba izdvojiti 730$ []

Leave a Reply

Be the First to Comment!

  Subscribe  
Notify of