Bitcoin, kao i ostale kriptovalute, dijeli jednu specijalnu osobinu s mrežama kao što su Facebook ili Twitter – što ih više ljudi koristi to su privlačniji za korištenje. Proces uspješnog usvajanja inovativne tehnologije obično prolazi kroz pet faza. U prvoj fazi inovatori, osobe koje najspremnije riskirati, usvajaju tehnologije čija je budućnost neizvjesna. U drugoj fazi priključuju se rani korisnici, osobe koje su izbirljive u vezi toga koju tehnologiju koriste i koje posjeduju napredno tehničko znanje. U trećoj fazi tehnologiju usvaja rana većina, osobe koje su spremne prihvatiti nove tehnologije prije prosječnog korisnika ako vide dovoljno dokaza da tehnologija funkcionira. Ranu većinu novoj tehnologiji najviše privlače priče o uspjehu i sve većoj raširenosti korištenja. Po mojoj procjeni usvajanje Bitcoin je sada u ovoj trećoj fazi. Kupuje ga veliki broj ljudi koji nisu zaljubljenici u tehnologiju, nego su ih privukle priče o brzoj zaradi na njemu. Sve veći broj korisnika privlači novi kapital i ulaganja u prateću infrastrukturu što olakšava daljnje širenje.¹

Kriptovalute su sada u sličnoj fazi kao i Internet 1990-ih. Radi se o novoj tehnologiji čiji je puni potencijal još nepoznat, a tehnologija s puno potencijala ostavlja širok prostor za špekuliranje o budućoj vrijednosti. Na dioničkom tržištu u periodu od 1995. do 2000. zavladala je prava manija te je NASDAQ, indeks tehnoloških dionica, upeterostručio svoju vrijednost. U SAD-u je trgovanje na dnevnoj bazi postalo iznimno popularno te je dio ljudi čak davao otkaz na svom redovnom poslu da bi se posvetio zarađivanju na tehnološkim dionicama. Rast pojedinih dionica za više od 1000% u godini dana omogućavao je ogromne zarade u kratkom vremenu. Kako u kapitalizmu velika potražnja proizvodi novu ponudu, počeo se osnivati veliki broj poduzeća koja su svoje poslovne planove temeljila na Internetu. Među njima su bila i brojna poduzeća bez dobiti i s vrlo malim prihodima koja bi prikupljala milijune dolara od investitora i onda izlazila na burzu da prodaju dionice široj javnosti. Uvodili su se pokazatelji kao ”broj očiju koji pročita web stranicu” da bi se opravdale velike vrijednosti poduzeća koja su po tradicionalnim fundamentalnim pokazateljima bila bezvrijedna. Kad je manija došla kraju, cijene svih tehnoloških dionica su značajno pale. Bezvrijedne su propale, dok su čak i one koje je čekala vrlo svijetla budućnost (npr. Amazon, Ebay, Priceline) doživjele ogroman pad cijene u tom periodu.

Kretanje cijene Amazona, Ebaya i Pricelinea u zadnjih 20 godina (izvor: Yahoo Finance)

Danas na tržištu kriptovaluta vlada slična manija i pitanje je dokle će još trajati. Pridaju se velike vrijednosti nekim kriptovalutama koje nemaju fundamentalno pokriće u tehnologiji i budućem tržištu. Bitcoin je već imao više padova koji se mogu usporediti s krahom tehnoloških dionica i pri ulaganju u kriptovalute uvijek treba imati na umu da idući veliki pad može započeti već sutra. NASDAQ je na vrhuncu dioničkog tržišta 2000. godine obuhvaćao 4.715 poduzeća s ukupnom vrijednošću od 6.600 milijardi dolara. Početkom 2018. NASDAQ obuhvaća 2.931 poduzeće s ukupnom vrijednošću od 12.900 milijardi dolara. NASDAQ danas obuhvaća manje poduzeća, ali ona imaju znatno veću prosječnu vrijednost nego što su imala na vrhuncu tržišta 2000. godine. Moguće je da će i tržište kriptovaluta slijediti sličan put – neke kriptovalute će prestati postojati, ali one koje opstanu će vrijediti znatno više.

Makar je gledajući iz današnje pozicije utjecaj Interneta na ekonomiju neosporan², 1990-ih bilo je dosta skeptika u vezi njegovog potencijala. Npr. Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, prognozirao je 1998. da će:

”rast Interneta dramatično usporiti, pošto će mana u Metcalfovom zakonu – koji kaže da je broj potencijalni veza u mreži proporcionalan kvadratu broja sudionika u mreži – postati očita: većina ljudi nema potrebu za čestom komunikacijom! Do 2005. godine postat će jasno da utjecaj Interneta na ekonomiju nije veći od utjecaja faks uređaja.”

Kriptovalutama se danas na sličan način osporava vrijednost i budućnost. To je pozitivno jer ukazuje da su još u ranoj fazi usvajanja inovacije. Osim što netočnost Krugmanove izjave podupire napisano o prognoziranju i stručnjacima u medijima, zanimljiva je i jer spominje Metcalfov zakon. Po njemu vrijednost mreže ovisi o broju korisnika koje ima te je tako moguće izračunati njenu fundamentalnu vrijednost³. Tako vrijednost Facebooka nije u njegovoj tehnologiji ili opremi, nego u veličini mreže ljudi koji ga koriste. Po Metcalfovom zakonu vrijednost Bitcoina bi u ovom trenutku trebala biti oko 7.000 $.

S obzirom da je trenutna tržišna cijena Bitcoina oko 14.000 $ proizlazi da je precijenjen za 100%. Nažalost Metcalfov zakon ne može se koristiti za ostvarivanje lake zarade na Bitcoinu na način da se Bitcoin proda kad je precijenjen i kupi kad je podcijenjen. Metcalfov zakon daje statičku vrijednost koja ne uzima u obzir dodatnu vrijednost koja će nastati nastavkom trenda rasta broja korisnika. Kad je Bitcoin prvi put postao precijenjen za 100% početkom 2013. godine cijena mu je bila 51$⁴. Dvije vrijednosti su se izjednačile tek sredinom 2015. kad je Bitcoin vrijedio 257$. Bez obzira na precijenjenost od 100% Bitcoin je početkom 2013. bio odlično ulaganje jer je broj njegovih korisnika, a time i vrijednost njegove mreže, nastavio rasti eksponencijalno.

Zato se ne može reći da zbog trenutne precijenjenosti Bitcoin sada treba prodati. Ako se Bitcoinova mreža nastavi razvijati u skladu s prosjekom ostvarenim prošle godine, na kraju 2018. Bitcoinova vrijednost po Metcalfovom zakonu bit će 38.500$. Slično kao i u prethodnoj situaciji kad je statički gledano Bitcoin bio precijenjen za 100% i sad se može pokazati kao odlično ulaganje ako se njegova mreža korisnika nastavi razvijati dosadašnjim ritmom.

Pri svemu ovome treba voditi računa da je moguće da neka druga kriptovaluta zamijeni Bitcoin isto kao što je danas sveprisutni Facebook zamijenio Myspace koji je prije toga zamijenio Friendster. Vrijednost mreže ovisi o broju korisnika. Znak da je dugoročna vrijednost Bitcoina ugrožena bit će značajno usporavanje dodavanja novih korisnika prije nego što ga je počela usvajati kasna većina.

1. U zadnje dvije faze tehnologiju usvaja kasna većina i kasni korisnici. Kasna većina ima urođeno nepovjerenje prema novome i prihvaća novu tehnologiju tek kad je usvoji većina društva. Kasni korisnici počinju koristiti novu tehnologiju tek kad nemaju drugog izbora. [↩]
2. 7 od 10 najvećih poduzeća po tržišnoj vrijednosti svoje poslovanje bazira na Internetu – Alibaba, Amazon, Apple, Google, Facebook, Microsoft i Tencent [↩]
3. detaljno objašnjenje dostupno je ovdje [↩]
4. vrijednost po Metcalfovom zakonu tada je bila 25$ [↩]