Članci tjedna

Preuzimanje Agrokora

“U Hrvatskoj se planira osnivanje domaćeg konzorcija koji bi preuzeo novi Agrokor, a među mogućim članovima tog konzorcija spominju se Agrokorovi dobavljači – Adris grupa, Atlantic grupa, Kraš, Podravka, obitelj čileanskih Hrvata Lukšić i, po neslužbenim informacijama, hrvatski mirovinski fondovi”

Iz Atlantica su ubrzo demantirali interes. Isplativost preuzimanja uvijek ovisi o cijeni, ali vanjska iskustva pokazala su da se očekivane sinergije rijetko kad ostvare te da preuzimanje bude uteg za performanse stjecatelja.

Razina bukinga iz Njemačke

Rani buking ove godine iz Njemačke nije više tako uranjen kao što je bio proteklih godina. Nijemci su potegnuli ručnu i čekaju najpovoljnije ponude.

[…]

Od njemačkih turoperatora dobiva se informacija da je prodaja za Hrvatsku na razini prošle godine. Za konkretnije prognoze valja svakako pričekati siječanj, kada će volumen prometa biti veći.

Članci tjedna

Najavljeno je smanjenje PDV na ugostiteljske usluge

“Vlada će u 2020. godini smanjiti PDV na turizam, to jest na ugostiteljske usluge, najavio je u ponedjeljak ministar turizma Gari Cappelli”

Vrhunac nedostatka radnika tek slijedi

“Izniman nedostatak radne snage zbog negativnih demografskih kretanja nas tek očekuje. Prema projekcijama za 2051. godinu županije će prosječno izgubiti 30 posto radno aktivnog stanovništva, ako se zadrže današnje stope aktivnosti.“

Povećanje plaća u Plavoj Laguni

“Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije, Sindikat turizma i usluga Hrvatske i Uprava Plave Lagune dogovorili su povećanje plaća i materijalnih prava u toj velikoj hotelskoj tvrtki za iduću godinu što će rezultirati povećanjem neto primanja od 8,85 posto na godišnjoj razini.”

Troškovi plaća postaju sve veći uteg turističkim poduzećima i nema naznake da će se to promijeniti u bliskoj budućnosti.

Prva godišnjica modela

Prošli tjedan model je napunio godinu dana od prvog pojavljivanja u javnosti. U godinu dana ostvario je prinos od +7% (dividende su uključene u izračun), dok je CROBEXtr u istom razdoblju pao -3,9%. Model je uvijek bio uložen u pet dionica s tim da je ukupno bio uložen u njih trinaest. Rezultati su bili sljedeći:

Čak je i modelovih pet dionica s najlošijim prinosom ostvarilo prosječni prinos veći od CROBEXtr-a.1 To ukazuje na to da je kombinacija fundamentalnih i tehničkih signala dobro kontrolirala rizik na padajućem tržištu. Ipak, ovo je tek prva godina testiranja modela pa rezultate treba uzeti s rezervom.

  1. Ostvarile su prosječni prinos od -0,8%, odnosno anualizirano -2%; za pet najboljih iste brojke su +8 i 20%. []

Članci tjedna

Talijani sve više prebacuju štednju u Švicarsku

“Kod dobrog dijela građana još su svježa sjećanja na 1992. kada je vlada uvela jednokratan namet na štedne depozite tijekom valutne krize. “Ne osjećam se sigurno kada je sav moj novac u Italiji”, izjavio je jedan poduzetnik.”

 

Mirovinci pod povećalom Vlade i njihova reakcija

“Predstavnici mirovinskih fondova svojim su odgovornim sudjelovanjem u radu nadzornih odbora doprinijeli razvoju tvrtki, pri čemu su taj posao radili i rade bez ikakve naknade, a istovremeno su preuzimali punu odgovornost i za odluke jamčili svojom osobnom imovinom.”

Zanimljivo je usporediti ovu izjavu mirovinaca s onima za vrijeme krize s Agrokorom.

 

Najpoznatiji Hrvat na Wall Streetu (en)

Marko Kolanović je fizičar koji izrađuje financijske modele i vodi tim od 50 analitičara kod JPMorgana.

 

Rast Crobexa?

Zanimljiv tekst i prateći komentar koji predviđaju rast Crobexa, odnosno određenih domaćih dionica. Na žalost za svih nas koji ulažemo na domaćem tržištu, za domaće dionice je relevantnija usporedba s europskim, nego s američkim dionicama. Hrvatska primjenjuje EU propise i glavni nam je trgovački partner. Američka ekonomija utječe na nas, ali to radi prvenstveno posredstvom utjecaja na cijeli EU. Zato prije donošenja zaključka o podcijenjenosti hrvatskih dionica treba pogledati pokazatelje europskih dionica. Po njima se vidi da su europske dionice također naizgled znatno jeftinije nego američke.1 Glavni razlog je što su u američkim indeksima puno više zastupljene tehnološke dionice.2 Tehnološke dionice u pravilu imaju znatno manje materijalne imovine te brži rast prodaje i zarade, što sa sobom povlači veće P/B, P/S i P/E pokazatelje. Zbog toga europski pandan američkom indeksu S&P 500, STOXX Europe 600, trenutno ima P/E od samo 13,6. Da bi Crobex došao na isti P/E trebao bi pasti 10%.3 Što se tiče prelijevanja domaće štednje u dionice, pokazalo se da su domaći štediše u prošlosti napravili dobar izbor kad su izbjegavali domaće dionice/fondove.4

  1. Što je situacija koja traje već godinama. []
  2. Europa nema ravnopravnu alternativu Amazonu, Facebooku, Netflixu, Googleu… []
  3. Za P/E Crobexa koristim brojeve autora članka koje nisam ponovo računao. []
  4. Kad bi osvježio podatke sa zadnjim padom, usporedba bi sada bila još pogubnija. []