Fundamentalna vrijednost Bitcoina (2)

Prije tri mjeseca, kad je Bitcoin bio oko 14.000 $, procijenio sam da je njegova fundamentalna vrijednost po Metcalfovom zakonu oko 7.000 $, odnosno 50% niža. Sad kad je Bitcoin pao na 7.000 $ pomislio sam da bilo zanimljivo provjeriti što Metcalfov zakon kaže o njegovoj trenutnoj vrijednosti. Bitcoin je nastavio dodavati korisnike koji povećavaju vrijednost njegove mreže te sada po Metcalfu vrijedi oko 9.800 $. Pod uvjetom da se Bitcoinova mreža nastavi razvijati u skladu s dosadašnjim prosjekom, na kraju ove godine Bitcoinova vrijednost po Metcalfu će biti 37.000 $. To je 1.500 $ manje nego po prošlom izračunu.

Bitcoin i Metcalfova vrijednost

Po sadašnjem izračunu Bitcoin je podcijenjen za 29%, što je velika razlika u odnosu na 100% precijenjenosti prije tri mjeseca. U zadnjih pet godina kad je Bitcoin bio podcijenjen od 25 do 35%, nakon jedne godine u prosjeku je vrijedio 20 puta više. Kad je Bitcoin precijenjen između 95 i 105% nakon jedne godine u prosjeku je vrijedio 4 puta više. U sljedećoj tablici vidi se da je do sada funkcioniralo pravilo da što je Bitcoin podcijenjeniji/manje precijenjen to su veći prosječni prinosi nakon godinu dana.

Prije nego što se uloži životna ušteđevina s očekivanjem rasta od 10-20 puta u godinu dana, treba uzeti u obzir da je zadnjih pet godina na kojima se temelji ova analiza vrlo kratko razdoblje te da se radi o prosječnim prinosima koji skrivaju veliki raspon ostvarenih prinosa. Ulaganje u kriptovalute povezano je s brojnim rizicima te je moguće da zbog X razloga kriptovalute iduće godine više neće ni postojati. Osobno vjerujem u svjetlu budućnost kriptovaluta, ali nisam ovlašten, niti želim, davati investicijske savjete. Trenutna podcijenjenost također ne znači da cijena Bitcoin ne može još pasti. Do sada je Bitcoin najviše bio podcijenjen početkom 2017. godine, 56%. Da dosegne istu razinu podcijenjenost trebao bi pasti na 4.300 $ ili još 40%.

Zanimljivo mi je što su fondovi legendarnog Georgea Sorosa i Rockefellerovih nasljednika nedavno odlučili ulagati u kriptovalute. To mi govori da ljudi koji iza sebe imaju milijarde dolara kapitala i ogromno iskustvo u investiranju vide veliki potencijal u kriptovalutama te da nedavni pad cijena ne vide kao prepreku za ulaganje.

Kapitalizacija kriptovaluta i tehnička analiza Petera Brandta

Peter Brandt skrenuo je pozornost na to da su kriptovalute (gledano kroz njihovu ukupnu vrijednost) danas dovršile obrazac iz tehničke analize zvan ”glava i ramena”.

Po toj analizi, ukoliko kriptovalute od ove razine1 ne zabilježe i održe rast od barem 10%, slijedi im nastavak pada na znatno niže razine. Peter Brandt prognozira da bi Bitcoin u tom scenariju mogao pasti čak još oko 50%. Tu analizu treba uzeti sa zrnom soli jer tehnička analiza na nečemu što predstavlja zbroj pojedinih valuta i u što se ne može direktno uložiti nikad ne može biti precizna.

Bitcoin od samih početaka karakteriziraju ogromne varijacije u kretanju cijene. U Kratkoj povijesti Bitcoina stavio sam tablicu s najvećim padovima u zadnjih 5 godina. Pad koji je Bitcoin zabilježio od vrha u prosincu prošle godine iznosi 61% te bi bio tek na trećem mjestu u tablici. Da bi se trenutni pad probio na prvo mjesto Bitcoin bi s ove razine trebao pasti još 66%2. Čak i uz takav ogroman pad cijena Bitcoina bi još bila na 3 puta višoj razini nego prije 12 mjeseci. Ovo pišem ne zato jer mislim da će se to dogoditi, nego zbog davanja perspektive.

  1. Bitcoin 8600$, Etherium 900$, ukupna kapitalizacija kriptovaluta oko 410 mlrd. $ []
  2. na cijenu od oko 3.000 $ []

Fundamentalna vrijednost Bitcoina

Bitcoin, kao i ostale kriptovalute, dijeli jednu specijalnu osobinu s mrežama kao što su Facebook ili Twitter – što ih više ljudi koristi to su privlačniji za korištenje. Proces uspješnog usvajanja inovativne tehnologije obično prolazi kroz pet faza. U prvoj fazi inovatori, osobe koje najspremnije riskirati, usvajaju tehnologije čija je budućnost neizvjesna. U drugoj fazi priključuju se rani korisnici, osobe koje su izbirljive u vezi toga koju tehnologiju koriste i koje posjeduju napredno tehničko znanje. U trećoj fazi tehnologiju usvaja rana većina, osobe koje su spremne prihvatiti nove tehnologije prije prosječnog korisnika ako vide dovoljno dokaza da tehnologija funkcionira. Ranu većinu novoj tehnologiji najviše privlače priče o uspjehu i sve većoj raširenosti korištenja. Po mojoj procjeni usvajanje Bitcoin je sada u ovoj trećoj fazi. Kupuje ga veliki broj ljudi koji nisu zaljubljenici u tehnologiju, nego su ih privukle priče o brzoj zaradi na njemu. Sve veći broj korisnika privlači novi kapital i ulaganja u prateću infrastrukturu što olakšava daljnje širenje.1

Kriptovalute su sada u sličnoj fazi kao i Internet 1990-ih. Radi se o novoj tehnologiji čiji je puni potencijal još nepoznat, a tehnologija s puno potencijala ostavlja širok prostor za špekuliranje o budućoj vrijednosti. Na dioničkom tržištu u periodu od 1995. do 2000. zavladala je prava manija te je NASDAQ, indeks tehnoloških dionica, upeterostručio svoju vrijednost. U SAD-u je trgovanje na dnevnoj bazi postalo iznimno popularno te je dio ljudi čak davao otkaz na svom redovnom poslu da bi se posvetio zarađivanju na tehnološkim dionicama. Rast pojedinih dionica za više od 1000% u godini dana omogućavao je ogromne zarade u kratkom vremenu. Kako u kapitalizmu velika potražnja proizvodi novu ponudu, počeo se osnivati veliki broj poduzeća koja su svoje poslovne planove temeljila na Internetu. Među njima su bila i brojna poduzeća bez dobiti i s vrlo malim prihodima koja bi prikupljala milijune dolara od investitora i onda izlazila na burzu da prodaju dionice široj javnosti. Uvodili su se pokazatelji kao ”broj očiju koji pročita web stranicu” da bi se opravdale velike vrijednosti poduzeća koja su po tradicionalnim fundamentalnim pokazateljima bila bezvrijedna. Kad je manija došla kraju, cijene svih tehnoloških dionica su značajno pale. Bezvrijedne su propale, dok su čak i one koje je čekala vrlo svijetla budućnost (npr. Amazon, Ebay, Priceline) doživjele ogroman pad cijene u tom periodu.

Kretanje cijene Amazona, Ebaya i Pricelinea u zadnjih 20 godina (izvor: Yahoo Finance)

Danas na tržištu kriptovaluta vlada slična manija i pitanje je dokle će još trajati. Pridaju se velike vrijednosti nekim kriptovalutama koje nemaju fundamentalno pokriće u tehnologiji i budućem tržištu. Bitcoin je već imao više padova koji se mogu usporediti s krahom tehnoloških dionica i pri ulaganju u kriptovalute uvijek treba imati na umu da idući veliki pad može započeti već sutra. NASDAQ je na vrhuncu dioničkog tržišta 2000. godine obuhvaćao 4.715 poduzeća s ukupnom vrijednošću od 6.600 milijardi dolara. Početkom 2018. NASDAQ obuhvaća 2.931 poduzeće s ukupnom vrijednošću od 12.900 milijardi dolara. NASDAQ danas obuhvaća manje poduzeća, ali ona imaju znatno veću prosječnu vrijednost nego što su imala na vrhuncu tržišta 2000. godine. Moguće je da će i tržište kriptovaluta slijediti sličan put – neke kriptovalute će prestati postojati, ali one koje opstanu će vrijediti znatno više.

Makar je gledajući iz današnje pozicije utjecaj Interneta na ekonomiju neosporan2, 1990-ih bilo je dosta skeptika u vezi njegovog potencijala. Npr. Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, prognozirao je 1998. da će:

”rast Interneta dramatično usporiti, pošto će mana u Metcalfovom zakonu – koji kaže da je broj potencijalni veza u mreži proporcionalan kvadratu broja sudionika u mreži – postati očita: većina ljudi nema potrebu za čestom komunikacijom! Do 2005. godine postat će jasno da utjecaj Interneta na ekonomiju nije veći od utjecaja faks uređaja.”

Kriptovalutama se danas na sličan način osporava vrijednost i budućnost. To je pozitivno jer ukazuje da su još u ranoj fazi usvajanja inovacije. Osim što netočnost Krugmanove izjave podupire napisano o prognoziranju i stručnjacima u medijima, zanimljiva je i jer spominje Metcalfov zakon. Po njemu vrijednost mreže ovisi o broju korisnika koje ima te je tako moguće izračunati njenu fundamentalnu vrijednost3. Tako vrijednost Facebooka nije u njegovoj tehnologiji ili opremi, nego u veličini mreže ljudi koji ga koriste. Po Metcalfovom zakonu vrijednost Bitcoina bi u ovom trenutku trebala biti oko 7.000 $.

S obzirom da je trenutna tržišna cijena Bitcoina oko 14.000 $ proizlazi da je precijenjen za 100%. Nažalost Metcalfov zakon ne može se koristiti za ostvarivanje lake zarade na Bitcoinu na način da se Bitcoin proda kad je precijenjen i kupi kad je podcijenjen. Metcalfov zakon daje statičku vrijednost koja ne uzima u obzir dodatnu vrijednost koja će nastati nastavkom trenda rasta broja korisnika. Kad je Bitcoin prvi put postao precijenjen za 100% početkom 2013. godine cijena mu je bila 51$4. Dvije vrijednosti su se izjednačile tek sredinom 2015. kad je Bitcoin vrijedio 257$. Bez obzira na precijenjenost od 100% Bitcoin je početkom 2013. bio odlično ulaganje jer je broj njegovih korisnika, a time i vrijednost njegove mreže, nastavio rasti eksponencijalno.

Zato se ne može reći da zbog trenutne precijenjenosti Bitcoin sada treba prodati. Ako se Bitcoinova mreža nastavi razvijati u skladu s prosjekom ostvarenim prošle godine, na kraju 2018. Bitcoinova vrijednost po Metcalfovom zakonu bit će 38.500$. Slično kao i u prethodnoj situaciji kad je statički gledano Bitcoin bio precijenjen za 100% i sad se može pokazati kao odlično ulaganje ako se njegova mreža korisnika nastavi razvijati dosadašnjim ritmom.

Pri svemu ovome treba voditi računa da je moguće da neka druga kriptovaluta zamijeni Bitcoin isto kao što je danas sveprisutni Facebook zamijenio Myspace koji je prije toga zamijenio Friendster. Vrijednost mreže ovisi o broju korisnika. Znak da je dugoročna vrijednost Bitcoina ugrožena bit će značajno usporavanje dodavanja novih korisnika prije nego što ga je počela usvajati kasna većina.

  1. U zadnje dvije faze tehnologiju usvaja kasna većina i kasni korisnici. Kasna većina ima urođeno nepovjerenje prema novome i prihvaća novu tehnologiju tek kad je usvoji većina društva. Kasni korisnici počinju koristiti novu tehnologiju tek kad nemaju drugog izbora. []
  2. 7 od 10 najvećih poduzeća po tržišnoj vrijednosti svoje poslovanje bazira na Internetu – Alibaba, Amazon, Apple, Google, Facebook, Microsoft i Tencent []
  3. detaljno objašnjenje dostupno je ovdje []
  4. vrijednost po Metcalfovom zakonu tada je bila 25$ []

Kratka povijest Bitcoina

Bitcoin, prva digitalna valuta, nastao je kao odgovor na financijsku krizu 2008. godine i želje grupe informatičkih stručnjaka da stvore novac koji neće biti pod nečijom direktnom kontrolom. Bitcoin je postao popularan jer je riješio problem sigurnog prebacivanja novca između stranaca na Internetu bez oslanjanja na posrednika poput banke. Za prebacivanje novca dovoljno je primatelju poslati poruku s šifrom u obliku niza brojeva. Transakcija se može obaviti anonimno bez da pošiljatelj zna pravi identitet primatelja i obrnuto. Kod tradicionalnih transakcija preko Interneta posrednik (izdavatelj kreditne kartice, PayPal, banka) uvijek zna tko prima i šalje novac. Zbog toga se u svom početku Bitcoin često koristio za ilegalne transakcije.

Integritet sistema svake kriptovalute osiguravaju njezini ”rudari”, kompjuteri koji odobravaju svaku transakciju i zauzvrat ubiru naknadu. Bilo tko se sa svojim kompjuterom može uključiti u taj sistem, makar su najveće kriptovalute sad već dosegle nivo gdje je rudarenje isplativo samo sa specijaliziranim kompjuterima i dostupnom jeftinom električnom energijom1. Moderni novac (dolare, eure, kune…) kontroliraju središnje banke i on zbog inflacije stalno gubi na vrijednost. Tako je od svog uvođenja prije 15 godina euro izgubio 22% svoje kupovne moći, dok je dolar ostao bez 27% vrijednosti2. To se događa jer središnje banke vjeruju da mogu lakše kontrolirati ekonomske cikluse stalno uvodeći novi novac u financijski sistem.

Bitcoinu je, kao i većini ostalih kriptovaluta, unaprijed ograničen potencijalni broj novčanih jedinica koje mogu biti izdane. Tako je pri njegovom stvaranju određeno da će moći imati najviše 21 milijun jedinica. U 8 godina od stvaranja prvog Bitcoina izdano ih je oko 17,5 milijuna, dok se procjenjuje da će se ostatak od 3,5 milijuna izdati u idućih 20-ak godina. Brzina izdavanja novih Bitcoina sada je znatno manja nego na početku jer je programiran tako da protekom vremena rudarenje novih jedinca postaje sve teže. S obzirom da potražnja za Bitcoinom znatno nadmašuje broj novoizdanih jedinica, cijena mu je zabilježila ogroman rast od njegovog stvaranja.

Potražnja za Bitcoinom temelji se na njegovoj trenutnoj korisnosti kao sredstva za plaćanje i čuvanja vrijednosti te vjere koliko će se koristiti u budućnosti. Trenutno mu na cijenu puno više utječe vjera koliko će se koristiti u budućnosti. Većinu ljudi zanima zato što mu cijena brzo raste te ga kupuju bez dubljeg razumijevanja njegove vrijednosti. Zbog toga kretanje cijene Bitcoina karakteriziraju velike oscilacije.

Unatoč ovolikim padovima Bitcoin je u zadnjih 5 godina doživio nezapamćeni rast, uvećavajući svoju cijenu s 13$ na 13.000$. Da bi ostvario takvo povećanje vrijednosti rastao je u prosjeku 300% godišnje. Kao što se vidi iz tablice taj rast nije bio ravnomjerno raspoređen. Tako je od kraja 2013. do početka 2015. godine izgubio 85% vrijednosti. Taj pad ga nije uspio uništiti i nakon toga krenuo je s trenutnim nezapamćenim rastom. U slučaju Bitcoina potvrdila se Nietzscheova izreka: ”Što te ne uništi, učini te jačim.

  1. potrebno je napraviti veliki broj izračuna što zahtjeva jake kompjutere koji troše puno struje []
  2. u zadnjih 50 godina kupovna moć dolara smanjila se za 86%, odnosno za ono za što se 1967. godine trebalo izdvojiti 100$ danas treba izdvojiti 730$ []

Kriptovalute za početnike (2)

Nakon što ste napravili korisnički račun na Coinbaseu i kupili svoju prvu kritpovalutu predlažem vam da napravite i idući korak i logirate se na stranicu Gdax. Radi se o Coinbaseovoj stranici za naprednije korisnike koja zapravo nije puno zahtjevnija za korištenje, a nudi puno više. Najznačajnije je da su naknade znatno niže. Kod Coinbasea naknada za kupnju/prodaju je 1,49% dok je kod Gdaxa 0,25%. Ako planirate napraviti više kupnji/prodaja ušteda je značajna jer nakon samo 8 transakcija preko Gdaxa imat ćete 10,3% više eura na računu nego što bi imali kod bi iste transkacije napravili preko Coinbasea. Dodatni bonus je što Gdax omogućava direktno trgovanje između kriptovaluta. Tako se ne mora kao kod Coinbasea prvo prodati BTC za EUR pa tek onda kupiti LTC ili ETH, nego se može direktno zamijeniti BTC za njih. Na taj način se preskoči plaćanje jedne provizije.

Postupak za registraciju je kratak. Logirate se s istim korisničkim podacima kao i na stranici Coinbasea. Zatim dodate još jedan dokument za verifikaciju identiteta (vozačku ili putovnicu) i slikate se da potvrdite da za zaista vi otvarate račun. Postupak trebate napravite na računalu s kamerom ili preko mobitela jer svoju sliku ne možete prikačiti kao privitak, nego mora biti napravljena uživo kamerom spojenom s internetom.

Nakon što ste napravili račun prebacite sve kriptovalute i eure s Coinbasea kod Gdaxa. To ćete napravti tako da se logirate na vaš Coinbase račun, kliknete na Accounts i onda na svakom Walletu gdje imate stanje odaberete opciju Send to Gdax. Prebacivanje će se izvršiti bez naplate provizije s obzirom da se radi unutar iste kuće.

Postoji jedan lijepi ”trik” kod Gdaxa, a to je da transakcije kriptovalutama možete obaviti čak i uz 0% naknade. Sve što trebate napraviti je da odaberete ”limit” vrstu naloga te da pri kupnji postavite cijenu ispod prve prodaje (u situaciji na slici to bi bilo pod cijeni 14399,99 ili nižoj), a pri prodaji postavite cijenu poviše prve kupnje (u situaciji na slici to bi bilo pod cijeni 14400,00 ili višoj).

Rizik kojem se kod ”limit” vrste naloga izlažete u odnosu na ”market” vrstu naloga je da se vaša kupnja ili prodaja možda neće izvršiti. U slučajevima kad cijena upravo ne raste ili pada značajno taj rizik je mali, ali ipak postoji. Sami trebate procijeniti da li vam se izbjegavanje 0,25% naknade u tom trenutku isplati ili ne. Ja uvijek koristim ”limit” vrstu naloga kad pokušavam zaraditi na kretanju kriptovalute unutar određenog raspona, dok kad vjerujem da predstoji neki značajni rast ili pad cijene koristim ”market” nalog. Obje vrste naloga znatno su povoljnije nego trgovanje putem Coinbasea, zato i preporučujem da otvorite ovaj ”napredni” račun kod Gdaxa.

Kriptovalute za početnike (1)

Portali i novine su počeli biti puni naslova zaradama na Bitcoinu i ostalim kriptovalutama. Cilj ovog komentar nije poziv na kupnju nego edukacija. Investiranje u njih je vrlo rizično i u prošlosti su imale padove i od 80%. Unatoč tome u protekloj godini ostvarile su ogroman rast. Osobno već neko vrijeme eksperimentiram s ulaganjem u kriptovalue s prvenstvenim ciljem da naučim što su one i kako se njihovo tržište ponaša. Ako ste kao i ja znatiželji možete otvoriti račun kod Coinbasea. Ima više raznih burzi na kojima se trguje s kriptovalutama, ali Coinbase je najjednostavniji za početnike i na glasu je kao najsigurniji jer se iza njih nalaze poznati ulagači iz Silicijske doline kojima je ovo veliki projekt. Coinbase nije samo burza nego i mjesto gdje možete kriptovalute držati pohranjene.

Za registraciju samo unesite osnovne podatke i odaberite lozinku. Nakon toga dobit ćete e-mail s linkom kojim potvrđujete da ste unijeli ispravnu e-mail adresu. Za nastavak ćete trebati potvrditi svoj identitet na način da slikate svoju osobnu iskaznicu (potrebno ju je slikati s obje strane). Ovaj dio postupka meni je bilo najjednostavnije obaviti preko mobitela. Nakon što vam se potvrdi identitet još samo trebate prebaciti novac da bi mogli kupiti svoju prvu kriptovalutu.

Pod menijem Payment Methods možete odabrati jednu od dvije metode za plaćanje – prebacivanje Eura s vašeg deviznog računa ili kupnja preko kartice. Ja sam odabrao prebacivanje s računa jer mi je draže ostavljati podatke sa svoje kartice na što manje mjesta na internetu, ali drugi način je jednostavniji i s njime odmah možete krenuti u trgovanje kriptovalutama. U slučaju da odaberete opciju plaćanja putem deviznog računa trebat ćete putem internet bankarstva ili poslovnice vaše banke poslati doznaku na eurski račun Coinbasea.

Preko Coinbasea mogu se kupiti tri kriptovalute Bitcoin, Ethereum i Litecoin. Bitcoin je najtrgovanija i najstarija kriptovaluta. Razvijen je kao odgovor na financijsku krizu 2008. godine. Tada je grupa informatičkih stručnjaka razvila koncept decentraliziranog digitalnog novca – novca koji neće biti pod kontrolom banka, nego svojih korisnika. Bolji naziv bio bi mu digitalno zlato jer se trenutno vrlo malo koristi kao sredstvo plaćanja, a znatno više kao sredstvo za špekuliranje i držanje viška novca.

Ideja iza Ethereuma je da se stvori platforma za ”pametan” novac. Umjesto da se kao pri provođenju obične uplate samo odredi primatelj, Ethereum omogućava da se odredi pod kojim uvjetima će se uplata napraviti (npr. roditelji mogu odrediti da se s njihovog računa automatski prebaci novac na račun njihove kćerke studentice ako joj račun ode u minus).

Litecoin je kriptovaluta koja je bolje prilagođena jednostavnom provođenju plaćanja nego Bitcoin. Kupnje i prodaje koje se obavljaju njime brže se obrađuju. Zato je pogodniji za male transakcije (npr. kupnja šalice kave), dok je za velike (npr. kupnja automobila) pogodniji Bitcoin jer nudi veću razinu sigurnost.

Svaka od ove tri kriptovalute ima svoje zagovornike. Trenutno je najvrijedniji Bitcoin s ukupnom tržišnom vrijednošću od 250 milijardi dolara, zatim Ethereum s vrijednošću od 40 milijardi dolara i Litecoin s vrijednošću od 5 milijardi dolara.

U slučaju da vam treba dodatno pojašnjenje nekog koraka prilikom otvaranja računa slobodno me pitajte u komentarima.